Submit to DeliciousSubmit to DiggSubmit to FacebookSubmit to Google PlusSubmit to StumbleuponSubmit to TechnoratiSubmit to TwitterSubmit to LinkedIn

Božić kroz povijest

Pročitano 55913 puta
-
Objavljeno u Božićni blog

Božić je blagdan posebnog ozračja - to je obiteljski blagdan, čaroban i topao, s brojnim dobro poznatim obilježjima i običajima.

Naziv ovog blagdana je umanjenica riječi Bog, a označava da se na taj dan rodio Isus. Božić je proslava Kristovog rođenja. U Novom zavjetu nije zapisano na koji se datum rodio Isus. Prvi kršćani nisu slavili Božić, već samo Uskrs. Smatra se da se Božić počeo slaviti u 4. stoljeću u starom u Rimu, na datum 25. prosinca, najvjerojatnije zato što se toga datuma slavilo rođenje boga Sunca (Nativitas Solis Invicti - Rođenje nepobjedivoga Sunca). Rođenje boga Sunca slavili su pogani, pa se vjeruje se da je Crkva željela zamijeniti taj običaj kršćanskim blagdanom.

Božić nije skup običaja koji su bili prisutni od davnina, običaji su se razvijali s vremenom i kombinacija su crkvenih i svjetovnih običaja.

Korijene proslave Božića nalazimo u dalekoj prošlosti, prije Isusovog rođenja. Sredina zime je od starih vremena bila vrijeme slavlja širom Europe. U tom su periodu rani Europljani slavili svjetlost i rađanje tijekom hladnih mračnih zimskih mjeseci. Ljudi su se radovali periodu zimskog solsticija, zato jer je tada vrijeme najgore zime već završilo, pa su se mogli radovati dolasku toplijeg vremena i dužih dana.

U starom Rimu su se u periodu od 17. do 25. prosinca slavila tri festivala: Saturnalije (festival u čast Saturna, boga poljoprivrede), Juvenalije (festival u čast djece Rima) i Nativitas Solis Invicti (fesrival rođenja nepobjedivoga paganskog boga Sunca. Proslave ovih festivala bile su obilježene divljim zabavama, opijanjem, pretjeranim gozbama i raskalašenim ponašanjem.

U 4. st. je papa Julius odabrao datum 25. prosinca za proslavu Festivala rađanja. Smatra se da je odabran datum upravo usred festivala Saturnalija kako bi kršćani imali svoj blagdan kojim će usvojiti dio tradicije Saturnalija, ali i razviti nove kršćanske običaje, te novim blagdanom zamijeniti stare paganske festivale. Običaj proslave Božića se do kraja 8. stoljeća proširio na većinu Europe.

Božić se slavi 13 dana nakon 25. prosinca, do dana koji se naziva Bogojavljenjem ili blagdanom Sveta Tri kralja, za kojeg se vjeruje da je dan na kojeg su tri mudraca obišla Isusa u jaslama.

Božićni običaji su se dakle s godinama i stoljećima mijenjali, ovisno o zemlji i pretkršćanskim običajima, a danas su neki od njih zajednički cijelom kršćanskom i nekršćanskom svijetu - Božić je doba u kojem se obroci (prvenstveno božićni ručak) dijele s prjateljima i obitelji, razmjenjuju se darovi, ukrašava se božićna jelka, obitelji odlaze u crkvu, ulice, zgrade i trgovi dekorirani su tradicionalnim božićnim dekoracijama (zvončići, vijenci, jelke, svjetlucavi i šareni ornamenti, božićna svijetla i sl.), a sva djeca svijeta željno iščekuju dolazak Djeda Mraza koji donosi darove.

Podijeli ovaj članak

Submit to DeliciousSubmit to DiggSubmit to FacebookSubmit to Google PlusSubmit to StumbleuponSubmit to TechnoratiSubmit to TwitterSubmit to LinkedIn
HappyRudy

Volimo Božić i sve božićno. Naše prve božićne web stranice objavili smo još 2005. godine, a stranice su od tada mijenjale adrese i sadržaje, ali uvijek su pisale o Božiću - blagdanu, običajima, receptima, dječjoj zabavi, darivanju.

Pozivamo vas da nam se javite ako imate božićnu ponudu - proizvode, poklone, trgovine...