Submit to DeliciousSubmit to DiggSubmit to FacebookSubmit to Google PlusSubmit to StumbleuponSubmit to TechnoratiSubmit to TwitterSubmit to LinkedIn

Božićno drvce kao nezaobilazni dio blagdana

Pročitano 53508 puta
-
Objavljeno u Božićni blog

Stari običaj kićenja božićnog drvca proširio se u hrvatskim krajevima tek u 19. stoljeću. Čak i prije popularizacije božićnog drveta, kuće su se ukrašavale zimzelenim grančicama i plodovima.

Zimzeleno stablo jele tradicionalno se koristilo u zimskim paganskim i kršćanskim festivalima. Pagani su grančicama zimzelenog drveća tijekom zimskog solsticija ukrašavali domove jer su ih asocirale na proljeće, Rimljani su svoje hramove ukrašavali jelama tijekom festivala Saturnalija (iz kojeg je nastao Božić), a kršćani su ga oduvijek koristili kao znak vječnog života s Bogom.

Nitko ne zna kada su se točno jelke počele koristiti za božićna drvca. Vjeruje se da je to bilo u Sjevernoj Europi prije nekih 1000 godina, kada su se drvca naopačke zakačila za kuku na stropu pomoću lanaca.

Prvu dokumentiranu pojavu božićnog drvca svojataju gradovi Tallinn u Estoniji i Riga u Latviji. Oba grada tvrde da su prvi imali božićna drvca: Tallinn u 1441. i Riga u 1510. godini. Oba božićna drvca je postavilo udruženje lokalnih neoženjenih trgovaca, brodovlasnika i stranaca u tim zemljama 'Brotherhood of blackheads' (Bratstvo crnih glava). O tim se božićnim drvcima ne zna puno, ali zna se da su bila postavljena na gradski trg i da se plesalo oko njih, nakon čega su bila zapaljena. Riga je čak i na svoj gradski trg postavila spomen ploču na osam jezikla koja kaže da je upravo taj trg bio lokacija prvog božićnog drvca.

Prema jednoj legendi, u 16. stoljeću je božićno drvce po prvi put okićeno unutar kuće, a to je učinio njemački propovjednik Martin Luther. Prema toj priči on je noć prije Božića šetao kroz šumu i gledao zvijezde kako sjaje kroz grane drveća. Taj prizor ga je toliko oduševio da je po povratku kući rekao svojoj djeci da ga je taj prizor podsjetio na Isusa, te su oni tada unijeli drvce u kuću i okitili ga svijećicama kao zamjenskim simbolima zvijezda.

Božićna drvca su kroz povijest bila ukrašena na razne načine. Prva božićna drvca u Njemačkoj bila su ukrašene jestivim dekoracijama, kao što su medenjaci i jabuke obojane zlatnom bojom. Godine 1605. zabilježeno je da su se na Božić u salonima kuća u Strasbourgu postavile jelke okićene cvijećem izrađenim od raznobojnog papira, jabukama, vaflima, zlatnom folijom, slatkišima i drugim sličnim dekoracijama. S vremenom su se počeli praviti stakleni ukrasi, koji su preteča današnjih božićnih ukrasa. Na početku se na vrh jelke stavljala figura malog Isusa, ali je s vremenom nju zamijenio anđeo koji je pastirima rekao o rođenju Isusa ili zvijezda koju su slijedila tri mudraca.

Danas se božićna drva postavljaju svugdje - u naše domove, u trgovine, na ulice i trgove... Njihovo glavno obilježje je sjaj, blještavilo, boje.

Podijeli ovaj članak

Submit to DeliciousSubmit to DiggSubmit to FacebookSubmit to Google PlusSubmit to StumbleuponSubmit to TechnoratiSubmit to TwitterSubmit to LinkedIn
HappyRudy

Volimo Božić i sve božićno. Naše prve božićne web stranice objavili smo još 2005. godine, a stranice su od tada mijenjale adrese i sadržaje, ali uvijek su pisale o Božiću - blagdanu, običajima, receptima, dječjoj zabavi, darivanju.

Pozivamo vas da nam se javite ako imate božićnu ponudu - proizvode, poklone, trgovine...